Zamračena soba. Zatvorene oči. Mučnina. Pulsiranje koje dolazi u valovima i ne pita je li danas važan dan. Milijuni ljudi diljem svijeta poznaju taj ritual i većina ih je naučila živjeti oko njega, umjesto da ga riješi.
Migrena nije “samo glavobolja”
To je prva i najvažnija stvar koju treba razumjeti. Migrena je neurološka bolest kronična, kompleksna i onesposobljavajuća. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, migrena je treća najraširenija bolest na svijetui sedmi vodeći uzrok onesposobljenosti. Zahvaća oko 15 posto globalne populacije što znači više od milijardu ljudi.
Žene su zahvaćene tri puta češće od muškaraca. Vrhunac prevalencije pada između 25. i 55. godine života upravo u godinama najveće profesionalne i obiteljske aktivnosti. Nije slučajnost što je migrena jedan od vodećih razloga izostanka s posla i smanjene produktivnosti u reproduktivnoj dobi.
Prosječna osoba s migrenom provede između četiri i dvanaest dana godišnje potpuno onesposobljena napadom. Kod kroničnih migrenoznih pacijenata onih koji imaju više od 15 dana glavobolje mjesečno, od čega najmanje osam s migrenskim karakteristikama 
taj broj dramatično raste. Živjeti s kroničnom migrenom znači živjeti u stalnoj neizvjesnosti: nikad ne znati koji dan će biti dobar, planirati život oko potencijalnog napada, nositi lijekove svugdje.
Što se događa u mozgu tijekom migrene
Migrena nije jednostavna vazokonstrikcija ili dilatacija krvnih žila, kako se dugo vjerovalo. Suvremena neurologija opisuje je kao kompleksni neurobiološki događaj koji uključuje kortikalnu depresijsku šireću depresiju (CSD) val električne hiperaktivnosti praćen inhibicijom koji se širi mozgom poput vala aktivaciju trigeminalnog živca, oslobađanje neuropeptida poput CGRP-a koji uzrokuju neurogenu upalu, te disregulaciju serotoninske, dopaminske i glutamatne osi.
Aura koja prethodi napadu kod trećine pacijenata vizualni poremećaji, trnci, poteškoće s govorom direktna je posljedica tog kortikalnog vala. Ono što pacijent osjeća kao “upozorenje” zapravo je neurološki potres koji se već odvija.
Terapija migrene u zapadnoj medicini: učinkovita, ali nepotpuna
Konvencionalno liječenje migrene dijeli se na akutno, zaustavljanje napada kada počne i preventivno, smanjivanje učestalosti i intenziteta napada.
Akutna terapija uključuje triptane (sumatriptan, rizatriptan, eletriptan) koji su zlatni standard za srednje teške i teške napade, NSAID-e poput ibuprofena i naproksena, ergotamine te novije CGRP antagoniste (gepanti) koji su u posljednjih nekoliko godina ušli na tržište kao revolucija u akutnom liječenju.
Preventivna terapija nudi beta-blokatore (propranolol, metoprolol), antidepresive (amitriptilin), antiepileptike (topiramat, valproat), blokatore kalcijevih kanala i monoklonska antitijela protiv CGRP-a (erenumab, fremanezumab) novija biološka terapija koja pokazuje dobre rezultate, ali dolazi s visokom cijenom i neizvjesnim dugoročnim profilom.
Gdje je problem? Svaki od ovih lijekova nosi teret nuspojava. Topiramat jedan od najčešće propisivanih preventiva uzrokuje kognitivne smetnje koje pacijenti opisuju kao “topi mozak”: poteškoće s koncentracijom, pronalaženjem riječi, pamćenjem. Amitriptilin donosi sedaciju, debljanje i suhoću usta. Beta-blokatori snižavaju krvni tlak i uzrokuju umor. Biološke terapije su skupe, dostupne su tek dijelu pacijenata i ne djeluju na sve.Štoviše, jedan od najvećih paradoksa u liječenju migrene jest medication overuse headache glavobolja uzrokovana prekomjernom upotrebom lijekova. Pacijent koji uzima akutne lijekove više od deset do petnaest dana mjesečno razvija kronifikaciju migrene kao izravnu posljedicu pokušaja liječenja. Tijelo se adaptira, prag boli se snižava, napadi postaju sve češći. Izlaz iz tog kruga iznimno je težak i dugotrajan.
Hormoni, menstruacija i migrena: nerazdvojiva trijada
Oko 60 posto žena s migrenom navodi jasnu hormonalnu komponentu napadi koji se javljaju predvidivo u određenoj fazi ciklusa, najčešće dan do dva prije menstruacije ili prvog dana. Ovo je menstrualna migrena uzrokovana naglim padom estrogena u lutealnoj fazi koji destabilizira serotoninske receptore i snižava prag boli.
Perimenopauza je za mnoge žene najteže razdoblje hormonalne fluktuacije su nepredvidive, a migrena prati tu nepredvidivost. Trudnoća donosi poboljšanje kod većine žena u drugom i trećem trimestru (stabilan visoki estrogen), dok se porođaj i dojenje često podudaraju s pogoršanjem.
Hormonska kontracepcija kompleksan je teritorij. Kombinirana kontracepcija (estrogen + progesteron) kod nekih žena pogoršava migrenu, posebno u tjednu pauze kada dolazi do pada estrogena. Kod žena s aurom, kombinirana kontracepcija nosi i povećan kardiovaskularni rizik što je važna kontraindikacija o kojoj ginekolog i neurolog moraju razgovarati zajedno.
Inzulinska os i migrena: veza koju se premalo istražuje
Odnos između inzulinske rezistencije, šećera u krvi i migrene postaje sve dokumentiraniji. Hipoglikemija pad razine glukoze jedan je od klasičnih trigera migrene. Preskočen obrok, dug razmak između jela, visoko glikemijski obrok praćen brzim padom šećera sve to može pokrenuti napad. Istraživanja pokazuju da osobe s inzulinskom rezistencijom i metaboličkim sindromom imaju višu prevalenciju kronične migrene. Inzulin modulira serotoninski sustav i utječe na cerebralnu cirkulaciju dva ključna faktora u patofiziologiji migrene. Stabilizacija glikemije kroz prehranu, ritam obroka i, gdje je potrebno, metaboličku terapiju dio je integralnog pristupa liječenju migrene koji se u konvencionalnoj neurologiji još uvijek premalo naglašava.
Hrana kao triger – što tijelo govori
Popis prehrambenih trigera migrene dug je i individualan no neki se ponavljaju konzistentno. Tiraminom bogata hrana (zreli sirevi, fermentirani proizvodi, crveno vino, čokolada), glutamat (MSG u procesiranoj hrani), histamin(stariji sir, crveno vino, prerađeno meso), alkohol posebno crno vino i pivo, kofein u prekomjernim količinama ili nagloj apstinenciji, te gluten i mliječni proizvodi kod osoba s preosjetljivošću.
Važno je razumjeti da hrana rijetko uzrokuje migrenu ona je triger koji iskorištava već sniženi prag. Kada je tijelo u ravnoteži, isti okidač možda ne pokrene napad. Kada je iscrpljeno, dehidrirano, hormonalno nestabilno ili pod stresom i mali triger dovoljni je da se napad pokrene.
Kako kineska medicina gleda na migrenu
U TCM-u, migrena nije jednoznačna dijagnoza. Ona je skup obrazaca koji se mora razlikovati i individualno tretirati. Najčešći obrasci koji leže u pozadini migrene su stagnacija Qi-ja jetre bol koja prati stres, napetost, frustraciju, lokalizirana na sljepoočnicama i iza očiju, na meridijanu žučnog mjehura uzlazni Yang jetre koji se manifestira pulsirajućom boli, crvenilom lica, iritabilnošću i netolerancijom na svjetlo i zvuk, deficijencija Yin-a jetre i bubrega koja donosi tupe bolove koji se pogoršavaju umorom, te stagnacija krvi s fiksiranom, probadajućom boli. Svaki od ovih obrazaca zahtijeva različit terapijski pristup i upravo ta individualizacija čini TCM posebno vrijednim u liječenju migrene.
A sada malo o RCT(znanstvenim istraživanjima) i istraživačkoj literaturi
Akupunktura je jedna od najbolje istraženih komplementarnih terapija u kontekstu migrene. Cochrane sustavni pregled iz 2016. godine jedan od najcitiranijih u medicinskoj literaturi analizirao je 22 randomizirana kontrolirana istraživanja s više od 4.900 pacijenata i zaključio da je akupunktura jednako učinkovita kao profilaktički lijekovi u smanjivanju učestalosti migrenskih napada, s bitno manjim brojem nuspojava.Njemačka studija GERAC (German Acupuncture Trials) pokazala je da pacijenti tretirani akupunkturom imaju značajno manje dana s migrenom u usporedbi s onima na standardnoj medikamentnoj profilaksi i da ti rezultati traju i godinu dana nakon završetka tretmana.Mehanizmi su sve jasniji: akupunktura modulira aktivnost trigeminalnog živca, regulira serotoninski sustav, smanjuje razinu CGRP-a, normalizira kortikalnu ekscitabilnost i aktivira endogene opioidne sustave. Nije placebo. To je fiziologija.
Akupunktura u liječenju migrene: što možete očekivati
U mojoj ordinaciji svaki pacijent s migrenom prolazi detaljnu TCM dijagnozu koja mapira individualni obrazac hormonalnu komponentu, prehrambene trigere, emocionalni kontekst, kvalitetu sna, digestivnu funkciju. Tretman koji slijedi nije protokol za migrenu. To je protokol za vas. Akupunkturne točke koje se najčešće uključuju u tretman migrene odabiru se i kombiniraju prema individualnom obrascu. Lokalne točke smanjuju akutnu bol i napetost, distalne točke adresiraju uzrok, konstitucijske točke grade dugoročnu otpornost.
Kod pacijenata s hormonalnom migrenom, tretman se usklađuje s fazama ciklusa intenzivniji rad u predmenstrualnoj fazi, toniziranje i izgradnja u folikularnoj. Tijelo ima ritam. Terapija ga prati.
Što pacijenti opisuju: Smanjenje učestalosti napada već nakon četiri do šest tretmana. Kraće trajanje napada kada se pojave. Manji intenzitet. Postupno smanjivanje potrebe za akutnim lijekovima. I često poboljšanje kvalitete sna, raspoloženja i razine energije kao “sporedni učinak” koji nije bio na listi ciljeva.
Preporučena učestalost: Jednom do dva puta tjedno kroz 8 do 12 tretmana. Održavanje jednom mjesečno ili prema potrebi.
Migrena ne mora biti životna kazna. Može biti signal koji, kada se pravilno pročita, postane put prema dubokoj ravnoteži ne samo bez boli, nego s više energije, stabilnosti i prisutnosti nego što ste imali godinama.