Današnji čovjek izložen je svakodnevno velikom fizičkom i psihičkom opterećenju.
Stalna preopterećenost zaustavlja djelovanje parasimpatikusa neophodnog za funkcioniranje svakog organizma. Posljedično osim učinka na našu produktivnost, dugotrajni stres mijenja tijelo i dovodi do bolesti, tjeskobe, debljanja, gubitka energije, pa čak i gubitka sna.
Stres ne možemo u potpunosti izbjeći, pa što možemo učiniti da bolje upravljamo stresom?
Razgovarajmo o kortizolu
Kortizol je hormon stresa koji proizvode naše nadbubrežne žlijezde, koje izgledaju poput dva mala šeširića na vrhu bubrega. Kortizol se oslobađa kao dio refleksa “bori se ili bježi” simpatičkog živčanog sustava. Kada se to dogodi, smanjuju se manje “bitne” funkcije poput probave, reprodukcije i imunološke funkcije kako bi se usredotočile na borbu protiv neposredne fizičke prijetnje. Ova funkcija kortizola trebala bi biti trenutna i dovoljna da se preživi fizički izazov. To je bilo učinkovito za naše ljudske pretke koje su lovile pretpovijesne zvijeri, ali manje je idealno u modernim vremenima kada stres može biti psihološki i konstantan. Pretjerano trajanje stresa dovodi do promjena koji današnji ljudi osjećaju u probavi (napuhanost, neizbalansirana stolica, grčevi po crijevu, nepodnošenje određene hrane), reproduktivnom sustavu (poremećaji ejakulacije, PMS, menstrualni ciklusi nepravilni,prerana menopauza, hormonalni disbalasi, otežano začeće, poremećaj broja i kvalitete spermija) i imunološki ispadi(autoimune bolesti,nespecifične bolesti,različiti karcinomi).
Pozitivna uloga kortizola
Kortizol igra vitalnu fiziološku ulogu. Kada funkcioniramo optimalno,kortizol budi tijelo ujutro, adekvatno podiže krvni tlak i omogućuje nam da imamo energije dignuti se iz kreveta i započeti dan. Noću se razina kortizola smanjuje, povećava se djelovanje melatonina i time tijelo osjeća umor i spremno je za dubok i miran san.
Tijekom stresa kortizol je neophodan za podizanje razine glukoze u plazmi i našem tijelu daje energiju potrebnu da se suoči s tjelesnim napadima od ozljeda, bolesti ili infekcija. Također ima snažno protuupalno djelovanje za smanjenje iritacije i boli.
Negativni učinci previše kortizola
Previše kortizola tijekom duljeg vremenskog razdoblja može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih posljedica. Visoke razine kortizola rezultiraju smanjenom sintezom proteina i pretvorbom proteina u glukozu, povećanjem abdominalne masnoće, inzulinskom rezistencijom, povišenim kolesterolom i krvnim tlakom, promijenjenom kemijom mozga koja uzrokuje depresiju i anksioznost te osteoporozu. Također može potisnuti razine hormona rasta i spolnih hormona, što može dovesti do smanjenog libida i plodnosti. Ako se ne pozabavimo dugoročnim, produljenim razdobljima stresa i povišenim kortizolom, naše nadbubrežne žlijezde na kraju postaju pretjerano iscrpljene(tada govorimo o adrenalnom umoru) i ne mogu proizvesti dovoljno kortizola (ili drugih potrebnih hormona) za održavanje normalne fiziološke funkcije.
Održavanje našeg zdravlja i dobrobiti
Umjerenost razine kortizola važna je za naše zdravlje.
Evo nekoliko savjeta o tome kako pronaći ravnotežu i upravljati stresom u našim životima:
Odmor– pobrinite se da se puno odmarate. Spavajte od 7-8 sati po noći, prakticirajte dobru higijenu spavanja i usvojite redovitu rutinu spavanja (vrijeme odlazaka na spavanje i dizanje neka bude uvijek isto).
Meditacija i joga– samo 15 minuta dnevno smiruju organizam
Zdrava prehrana- Preporuka je svaki dan jesti jednostavni, kuhani obrok koji se sastoje od raznih organskih cjelovitih namirnica. Jesti raznovrsno povrće i voće, zdrave masti kao što su avokado, kokos, ghee i maslinovo ulje, orašaste plodove i sjemenke te zdrave bjelančevine kao što su meso uzgojeno na pašnjacima, jaja i divlja riba.
Izbjegavati rafinirani šećer, ultraprocesuiranu/prerađenu hranu, alkohol i kofein.
Želimo postići prehranom zdravu signalizaciju kortizola i negativni utjecaj na raspoloženje, san i energiju.
Vježbanje- 30 minuta lagane vježbe pokreće krv i može pomoći u smanjenju razine kortizola.(Intenzivno fizičko vježbanje diže kortizol pa nije preporučeno)
Dodaci prehrani– Adaptogene biljke pomažu tijelu da se bolje prilagodi bilo kojem utjecaju ili stresu. Pomažu u ravnoteži, obnavljanju i zaštiti tijela.
Primjeri adaptogenih biljaka su: korijen astragalusa(huang qi), kordiceps (dong chong xia cao), reishi (ling zhi), ginseng, ashwagandha i sveti bosiljak(tulsi).
Vitamin C, Vitamin B, melatonin, itd…
Terapija akupunkture– Akupunktura u kombinaciji s biljem/suplementima, prehranom i načinom života pomaže tijelu da se bolje nosi sa stresom.
Individualnim pristupom terapeut će svaki put postaviti iglice na akupunkturna mjesta koja odgovaraju pacijentu u njegovom trenutnom stanju kako bi se što prije vratili u ravnotežu.